Ljudi su fizički limitirani trodimenzionalnim svijetom u kojem žive. No ima li razloga da njihov um pri racionalnom promatranju i opisivanju trodimenzionalne stvarnosti bude ograničen na tri dimenzije? Tako je većina navikla poimati svijet u kojem žive i takvo ograničeno razmišljanje prenose na činjenice koje nisu trodimenzionalno limitirane.

I tako dok gledate u klasičnu Barchart kartu 2d tipa,kaj vidite ? Skoro pa niš.

vizualzacija qqq chart primjer 1

Tako su i opcije dugo vremena bile matematički nedefinirane i iako smo empirijski svjesni utjecaja protoka vremena na svijet koji nas okružuje, pa i na materiju, imamo problema sa racionaliziranjem istih. To međutim ne pobija činjenicu da živimo u višedimenzionalnome svijetu i da višedimenzionalni svijet posljedično ima utjecaj na našu trodimenzionalnu stvarnost.

vizualzacija qqq chart primjer 2

Jedan od "fizički" neopipljivih utjecaja je i protok vremena kojega smo svjesni na iskustvenoj razini,ali većini je nemoguće taj pojam racionalno pojmiti u interakciji sa trodimenzionalnim(materijalnim) svijetom u kojem živimo,a koji volimo nazivati "stvarnošću". Npr. vrijeme spada u tu kategoriju i da bismo taj "osjećaj" bili kadri "trodimenzionalno" kvantificirati nosimo satove, izmišljamo kalendare,služimo se terminima poput dana ,sati,sekundi...Ti pojmovi i trodimenzionalna pomagala kojima ih mjerimo su mnogima postale granice poimanja vremena u interakciji sa fizičkom stvarnošću. Razlog ? Lijenost razmišljanja.

vizualzacija qqq chart primjer 3

No ne postoji samo trodimenzaionalna stvarnost jer je ista itekako podložna utjecaju "viših" dimenzija. Pritom utjecaj viših dimenzija kojima pripisuju nadnaravne moći,ljudi ne znaju kvantificirati u vlastitome umu jer nisu kadri višedimenzionlno kreativno razmišljati,a promjene koje izazivaju u 3d svijetu pripisuju slučajnostima.
Slučajnost ne postoji. Vrijeme je,iako prema našoj percepciji prolazno, konstanta koja je uvjek prisutna i utječe na pojave i događaje u 3d svijetu. Kao posljedicu naše ograničenosti u poimanju vremena ne prihvaćamo tu uzročno posljedičnu realnost, koja je činjenica,a ne privid.

vizualzacija qqq chart primjer 4

Cijene u marketu nisu trodimenzionalna kategorija podložna zakonitostima materijalnog svijeta,već samo mjera za usporedbu vrijednosti materije.Dakle nikako se ne mogu tumačiti i,razumijeti i analizirati u ograničenim 3d okvirima.

vizualzacija qqq chart primjer 5

Analiza cijena u marketu bez vremena kako sastavne varijable je obična bedastoća.
Dakle za opis kretanja cijena kao polazišnu točku nužno je definirati tri međuzavisne varijable:

VRIJEME
VOLUMEN
CIJENU

Impuls nužan za promjenu cijene ne može se promatrati neovisno o vremenu jer u c1-c0 različito od nule, uvjetuje t1-t0 > 0.
Kako je tromost(otpor cijene prema promjeni) promjena impulsa potrebnog za jedinični pomak cijene u vremenu ovisna i o vremenu i o volumenu, možemo je razložiti na dvije sastavne komponente što je pobliže opisano u postu niže:

vizualzacija qqq chart primjer 6

TROMOST CIJENE=VOLUMENSKA TROMOST+VREMENSKA TROMOST

Volumenska tromost se početkom svakoga dana poništava i svodi na nulu.Može li se i vrijeme tj. vremnska tromost svesti na nulu ? Naravno da ne. Vremenska komponenta tromosti je uvijek prisutna, ona se smanjuje s protokom vremena i teži k nuli,ali nikada ne može nestati. To se ne može urediti nikakvim pravilima burze.

Promjena vremenske tromosti ovisi samo o protoku vremena.Kako vidite u tablici cijena i volumen su konstantni,a do promjene impulsa potrebnog za ekvivalentan pomak cijene dolazi samo protokom vremena.Pritom sama jedinica vremena ne mora odgovarati jednoj sekundi ili milisekundi.Ipak vremensku kao i volumensku komponentu tromosti za vrijeme trgovanja ne možemo promatrati neovisno jednu o drugoj već kao njihov zbroj.

Istovremeno kako se vremenska komponenta tromosti za trgovanja smanjuje svakim sljedećim trejdom,volumenska koja kreće od nule na otvaranju se povećava.Istovremno se svakim novim trejdom stvaraju i nove "vremenske tromosti" samo sa veličinom koja odgovara povećanju ukupnoga volumena toga dana.Tako utjecaj trgovanja iz prethodnih dana na pokrete cijene slabi,dok se utjecaj trenutnog trgovanja na buduće pomake cijene pojačava...

Može li trejder svojim utjecajem mijenjati protok vremena kao što mijenja volumen i razinu cijene pri kojoj će trgovati? Ne.

Naravno da cijene iz prošlosti utječu na cijene iz budućnosti jer kako smo vidjeli vremensku tromost kao komponentu ukupne tromosti cijene ne može s nikakvim pravilima trgovanja poništiti, poput poništavanja volumenske tromosti na otvaranju marketa.
Kako znamo da profit kod trgovanja ne mora određivati promjena cijene, već to može samo protok vremena pri nepromijenjenoj cijeni (shortanje opcija), protok vremena je iz perspektive profita jednakovrijedna veličina promjeni cijene.

U tome svjetlu,ne mogu vjerovati da uopće postoji razumno biće koje tvrdi da prošle cijene u maketu nemaju utjecaja na sadašnje te taj utjecaj pripisivati varijablama slučajnosti. Takvih koji dokazuju nepostojeće ima na pretek, a još je žalosnije da su na temelju takvih stavova stekli diplome i zvanja stručnjaka.

Evo jednog jednostavnog i najbanalnijeg pitanja za lumene koji tvrde da prošle cijene nemaju utjecaja na sadašnje. Neka je cijena dionice porasla za 10% u nekom intervalu. U odnosu na što je porasla ? Koja je glavna referenca? Sadašnja cijena ili cijena iz prošlosti?

Analogno tome itekako stoji činjenica da je na temelju trenutnih događanja u marketu moguće "predvidjeti" buduće.
Zašto sam predvidjeti stavio u navodnike? Ne radi se o nikakvom predviđanju jer je budućnost određena sadašnjošću(u marketu i u životu)naspram budućnosti.
Ne postoje slučajnosti koje će odrediti budućnost naspram sadašnjosti drukčije od one koja već postoji.

Možemo li utjecaj vremenske tromosti na cijenu poništiti dekretom ili u praksi? Ajmo probati..

Možemo fiksirati cijenu na način da trgujemo pri istoj,nepromijenjenoj cijeni..
c1-c0=0, no ako trgujemo volumen mora rasti...v1-v0>0, što je s vremenom ? Je li ono stalo iako se cijena ne mijenja ? Ne.
Ukoliko pak obustavimo trgovanje na kraju trgovinskog dana...c1-c0=0 i v1-v0=0,je li i t1-t0=0? Ne.
Vrijeme ne može stati niti se poništiti jer u suprotnome ne bi došlo ni do otvaranja marketa idućega dana.
I početkom sljedećega dana može se dekretom volumenska tromost poništiti i svesti na nulu, ali nikakvim pravilom se to ne može učiniti za vremensku tromost pa tako promjene tekućih cijena itekako ovise o promjenama cijena u prošlosti.Ali kako promjene cijene nisu neovisne od volumena promjene tekućih cijena ovise o volumenima i cijenama iz prošlosti.

PRAKTIČNA VRIJEDNOST

Realna cijena je relativan pojam ovisno na koji vremenski interval se odnosi.Pri analizi nužno je odrediti vremnski interval podataka koji se koriste.No ako ne izaberemo dovoljno reprezentativan(prekratak ili predugačak) interval o kojem ovisi cijena u bliskoj budućnosti rezultat analize će biti pogrešan.Sada se može izračunati utjecaj prošlih trgovanja na trenutnu cijenu koja najčešće ne odgovara realnoj cijeni,ali koja teži k tome ekvilibriju u bliskoj budućnosti.Ako izaberemo prekratak interval ,izostaviti ćemo iz analize trgovinske podatke koji još uvijek znatno utječu na cijenu, a ako izaberemo predugačak interval utjecaju prošlih dogđaja pridružiti ćemo preveliki značaj .U oba slučaja greška će biti velika.
Pridodajući svakoj cijeni iz prošlosti tzv. težinski koeficijent (koji proizlazi iz vremenske tromosti) utjecaja na trenutnu fair cijenu pogreška se može svesti na zanemarivo malu vrijednost.
Taj težinski faktor za svaku cijenu iz prošlosti možemo lako izračunati iz vremenske tromosti, pri čemu se veličine utjecaja vremenske tromosti manje od npr 1% mogu zanemariti,a time odbaciti "višak" podataka iz prošlosti za analizu,a isto tako izbjeći klopku odabira prekratkog intervala.Iz tih podataka možemo izračunati fair cijenu, odnosno odrediti potencijal pomaka,kada se trenutna tromost smanji dovoljno nisko za ekvivalentan pomak uz prosječni volumen.

Pomak se može dogoditi i u uvjetima visoke tromosti, a ta činjenica nam govori da je dani pomak rezultat realne kupnje ili prodaje, na temelju kojih možemo odrediti pravi smjer trenda.U tome slučaju kupcim ili prodavačima nije u interesu da sami sebi previše podignu ili spuste cijenu kako bi obavili kupnju ili prodaju pa vrše kupoprodaju pri najvišoj mogućoj tromosti.U takvim slučajevima visokog volumena uz visoku tromost cijene,bez prevelikog pomaka iste možemo zaključiti da se radi o realnoj kupnji ili prodaji i tako odrediti budući smjer.
Svaki veliki pomak pri niskoj tromosti cijene možemo tumačiti kao(fake) kontrarijan pokazatelj za budući pomak u suprotnome smjeru pri maksimalnoj tromosti.Cijena se u tome slučaju manipulira da bi se prodale ili kupile već stečene dionice po visokoj ili niskoj cijeni.Stoga je nakon takvoga fake pomaka za manipulatore poželjna maksimalna tromost pri kojoj će uspjeti prodati/ kupiti puno veću količinu dionica uz čim manji efekt na pokret cijene.Sama rasprodaja ili kupnja pri visokoj tromosti i volumenima generira još višu tromost pa se cijena nakon toga najčešće kreće sideways kako bi se ista tromost poništila i omogućila novi veći pomak cijene uz mali volumen i profit taking na temelju ranije stečenih pozicija.

VOLUMEN vs CIJENA

Dakle relativno visoki volumen čak i uz relativno mali pomak cijene ne mora biti i najčešće nije posljedica borbe u marketu između kupaca i prodavača(OPĆEPRIHVAĆENA ZABLUDA I NAMETNUTI OKVIR PERCEPCIJE STVARNOSTI),već je posljedica visoke tromosti cijene radi puno većeg impulsa potrebnog za jedinični pomak cijene.Tako iz odnosa relativnog volumena i promjene cijena,možemo odrediti trenutnu tromost cijena.
Primjer: Neka je prosječni volumen 1000, a trenutni volumen 5000 uz pomak cijene 1% u prvome slučaja, a 2% u drugome slučaju, tromost je daleko veća pri pomaku cijene od 1%.

Raščlanjenje na vremensku i volumensku tromost sam napravio samo radi lakšeg objašnjenja višedimenzionalnog utjecaja na pokrete cijena i prikaza kako promjena vrijednosti svake varijable u formuli za tromost utječe na cjelinu.

Ako analiziramo ograničeni dimenzijama,bez da vrijeme uzimamo u obzir kao varijablu za izračun ne bi mogli objasniti samo naizgled paradoks koji se ogleda u sljedećem:

1. činjenica je da tromost raste povećanjem volumena
2. "paradoksalna činjenica" ograničenog razmišljanja je da tromost može padati i rasti povećanjem volumena(samo ako u obzir uzmemo protok vremena)
3. bez analize utjecaja pojedinih varijabli u formuli, nikada nećemo moći racionalno objasniti pokrete cijena zbog prividnog paradoksa, a tada nastupa kaos u racionalnom razmišljanju i tumačenje gibanja cijena kao posljedice slučajnosti ili "nadnaravnih" nedokučivih "sila".

ANALIZA

Sada ću na primjeru MSFTa sve o čemu sam pisao objediniti i pokazati kako se može "predvidjeti" veći pomak cijene,ali i smjer pomaka uz pomoć tromosti.
Predviđanje i nije predviđanje jer je budućnost naspram sadašnjosti određena u sadašnjosti naspram budućnosti.

RED I NERED

Trenutak neopreznosti i čaša nam je ispala iz ruke. Ovi trenuci nam subjektivno prolaze vrlo "sporo". Skoro da vidimo kako se čaša na putu do poda polako rotira, možda odskoči nakon prvog udarca, ali se gotovo uvijek razbije u stotinjak različitih komadića koji se razlete uokolo. Te komadiće možemo razmjestiti na ogroman broj načina, a da se sistem ("čaša" u vrlo nezgodnoj "konfiguraciji") uopće ne promijeni ili se bar ne promijeni na bitan način , nered razbijenih komadića i dalje izgleda isto, premda smo možda desecima komadića zamijenili mjesta. Pokušajte od razbijenih komadića složiti ponovno čašu. Ovo se očigledno može učiniti na jedan jedini način .Red je očito puno teže stvoriti raspoređivanjem sastavnih komadića sistema i sistem je to uređeniji što je broj načina na koji možemo rasporediti njegove sastavne dijelove , a da sam sistem ne promijenimo makroskopski, manji.
Svaki sistem teži k neredu ako se na njega ne djeluje radom,a svaka čaša k tome da bude razbijena:)
Entropija(uvjetno rečeno nered) (S) je umnožak Boltzmannove konstante (k) i prirodnog logaritma broja načina (W) na koje varijable sistema možemo rasporediti, a da se makroskopska svojstva sistema ne promijene:

S = k ln(W)
Boltzmannovu konstantu (k) koja u fizikalnom svijetu predstavlja omjer uložene energija za promjenu jedinice temperature (J/K) prenesenu u market možemo mjeriti kao VOLUMEN/PROMJENA CIJENE, a ona iznosi 1,38 × 10−23

Nasuprot tome volatilnost predstavlja RED i suprotna je entropiji.

Evo primjera. Mogli bismo zamisliti uređaj koji odjeljuje molekule(trejdove) velikih brzina od onih malih brzina. Tako bi iz plina jednolike temperature uređaj mogao odijeliti brze (HFT)molekule na lijevu stranu, a spore na desnu, što znači da bi lijeva polovica kutije imala veću temperaturu(frekvenciju trgovanja) od desne iako su im temperature(frekvencije trgovanja) prije djelovanja uređaja bile iste. Ovo je u očiglednoj suprotnosti sa zakonima termodinamike. Dva tijela različitih temperatura(frekvencija trgovanja) u kontaktu izjednačuju temperaturu, obratan put nije nikako moguć.
Najjednostavniji uređaj kojega možemo zamisliti za ovakvo narušenje zakona termodinamike je opruga zakvačena za pregradu između dvije kutije koja je dovoljno kruta da se stisne samo ako u vrata udari molekula iz lijeve kutije dovoljeno velike energije,(HFT trejd) puštajući je da prođe (možemo zamisliti pregradu u obliku malih vratašca iznad vrlo malog otvora između dvije kutije). Međutim, tijekom ovog procesa opruga i vrata se zagrijavaju, njihova temperatura se povećava zbog mnogobrojnih sudarnih događaja s molekulama plina i opruga počinje oscilirati, zbog velike energije pohranjene u njoj, puštajući i spore i brze molekule da prođu ,uređaj(market) postaje neselektivan. Kako specifična toplina opruge nije beskonačna, ona se mora ugrijati nakon čega se počinje nekontrolirano gibati. Kad se to dogodi, cijeli sistem je u ravnoteži (ekvilibriju) i nikakvo spontano uređenje sistema nije moguće.Ekvilibrij je neizbježan.
Opazite, međutim, da ako se toplina akumulirana(novčana likvidnost) na uređaju odvozi iz sistema nekim medijem za hlađenje izvan sistema, cijeli proces bi mogao raditi, premda će ukupna energija(novčana likvidnost) kutija s plinom biti manja nakon što se njihove temperature počnu razlikovati, jer se energija (novčana likvidnost)koju je akumulirao uređaj izvela iz sistema sredstvom za "hlađenje":) Uređaj za hlađenje zahtijeva "rad". To je "rad"(novac)koji je izvučen u sistem izvan. Prema tome, ako se u sistem uloži rad(mazne lova evivalentno povećanju brzine trgovanja jer se brzina kao fiktivna komponenta energije ne može izvući), može mu se smanjiti entropija(uvesti red)povećanjem volatilnosti.

E sad, kakve to ima veze sa marketom? Zapitajte se kaj je ravnoteža kod trgovanja u marketu. Apsolutno jednaka potražnja i ponuda? Kaj se događa kada je ponuda apsolutna jednaka potražnji?
Apsolutno ništa - ili će se na burzi sve protrgovati, ili će biti mrtva utrka. U marketu, maksimalna entropija = smrt marketa. Zato, koliko god me to boljelo po novčaniku, fala bogu na špekulantima, oni su ti koji stvaraju valove.

I konačno zaključak koji bi trebao proisteći iz podnaslova o redu i neredu: Što je veća volatilnost cijena, manja je entropija i sustav je uređeniji bez kaotičnog gibanja cijena.Upravo obrnuto od onoga što većina vas podrazumijeva pod volatilnošću.Rizik(nepredvidljivost) je veći u uređenijim sustavima? Ma dajte, malo sutra, upravo je obrnuto! Rizik i nepredvidljivost su veći u točkama oko ekvilibrija cijene.Samim dostizanjem ekvilibrija, proces počinje teći prema poništavanju entropije(neuređenosti sustava), tj.uređenijem sistemu,odnosno većoj volatilnosti.Čim je volatilnost viša sustav je uređeniji(ulaže se rad u manipulaciju cijenom),a samim time i predvidljiviji sa manjim rizikom.
Baš kao što ste mogli vidjeti na kartama bez poništavanja tromosti, cijene se kreću skoro pravocrtno, nevolatilno jer je sustav uslijed velike tromosti nemoguće manipulirati izvan ekvilibrija.Svaka povećana volatilnost je rezultat manipulacije cijenom i nema veze sa slučajnim kretanjem cijena karakterističnim za ekvilibrij cijene pri maksimalnoj entropiji.
Stoga imamo dva izbora:

a)predvidjeti ekvilibrij cijene uz maksimalnu entropiju do kojega će cijena neizbježno stići u budućnosti,čim se utjecaj manipulatora smanji
b)predvidjeti manipulaciju cijenom tj. povećanu volatilnost.

c) a i b

Pri max. entropiji sustav je u ravnoteži(ekvilibriju cijena).
Kako ekvilibrij cijena odgovara i ukupnoj tromosti, možemo zaključiti da je manipulacija(aktivnost da se entropija smanji i sustav dovede u red) rad uložen u manipulaciju cijena,a očituje se u smanjenju tromosti.
Tako svako relativno smanjenje tromosti cijena koje se u apsolutnom iznosu uvijek povećava kao posljedica trgovanja u odnosu na proizvoljno vremensko razdoblje prije, pokazuje za koliko se cijena manipulira, a također u odnosu prema pomaku cijena pri smanjenoj tromosti, pokazuje u kojem smjeru se manipulira.Dobili smo novu vektorsku veličinu i ostaje nam samo zbrojiti vektore.

U grubo bez kvantifikaciranja putem vektora na običnoj 2d karti to izgleda ovako:GOOG KLIK NA SLIK
INTC KLIK NA SLIK
Ste "pohvatali" kaj od ovoga ili pišem u "prazno"?

P.S.
Znate li koja firma zaista vrijedi točno kolika joj je cijena ?
Ako joj cijena padne to je rezultat stvarne prodaje kao i stvarne kupnje bez manipulacije koja kao posljedicu ima rast cijene?
Ima nekaj sitno kratkoročnih manipulacija,ali to je niš...Ipak i u ovakvim slučajevima se lako mogu odrediti reversali cijena i potvrde trenda.
To je "najljepša" dionica u marketu danas,većina ostalih su "luk i voda"... AAPL klik na slik

Sada ste vi na redu...pitanja molim?

****zadnji update 30.01.2012. 00:52 ,dodane slike "2d u 3d chart za qqqq." analogno tome 3d u 4d (nema alata za prikaz)
****zadnji update i revizija 31.01.2012. 18:55 "Red i nered"
****zadnji update 2.2.2012. 10:43, post je završen, neće više biti izmjena.