Kaj je Quant ? Mark Joshi,fenomenalni Quant,definirao je Quant kao:
Quant dizajnira i implementira matematičke modele za određivanje cijena derivativa, rizika ili predviđanja pokreta cijena u marketu.
Sada kada znamo kaj je Quant i čime se bavi...i kaj sad ?
Za one koji će nastaviti čitati dodajem da su uspješni Quantovi ekstremno financijski nagrađeni.
Međutim nemojte se nadati da ćete moći uči u taj krug ma koliko god bili bolji matematičari ili fizičari...zašto je tome tako čitajte u ovome predugačkome postu

Matematički model je formula, jednadžba , grupa formula ili kompjuterski algoritam koji objašnjava neke vrste odnosa.Npr. e=mc2 je formula koja opisuje(je opisivala:) odnos između energije i mase. Quantovi implementiraju modele sa ishodištem u financijskoj industriji.Javnosti je najpoznatiji od njih Black-Scholes-ov model.

Poznato je da su Japanci kao nacija kolektivno jedni od najboljih matematičara zahvaljujući obrazovnom sustavu koji forsira matematiku. Međutim mana im je upravo nedostatak kreativnosti. Tako su Japanci vrsni inženjeri sposobni svaki tuđi patent ili izum dovesti do savršenstva, ali sami su nekreativni.

Svijetli primjer je možda najveći među najvećima u povijesti, Nikola Tesla. Upravo kreativnost i moć vizualizacije kod njega je bila toliko izražena da je sami Tesla "u glavi" testirao svoje izume, prije nego ih je uopće dao izraditi.Nakon što su izrađeni dali su rezultate pokusa identične zamišljenima prije realizacije u praksi.

Slična prepreka je pred Quantovima.Samo izvrsno poznavanje matematike nije nikakva garancija za postati uspješan Quant.Nedostaje toliko bitna druga komponenta.Zato su takvi ljudi relativno rijetki i vjerojatno zato su fizičari u prednosti pred matematičarima u ovome poslu.

Neke od kompanija koje traže kreativno razmišljanje i umove služe se zanimljivim pitanjima kako bi odabrali svoje zaposlenike.
Takve kompanije su primjerice IBM, Google, Goldman Sachs... Prošle godine u razgovorima za posao postavljali su mnoga zanimljiva pitanja:
Koliko košarkaških lopti stane u ovu prostoriju (Google, na razgovoru za mjesto analitičara)
Ako te se smanji na veličinu olovke i stavi u sokovnik, kako ćeš pobjeći? (Goldman Sachs, na razgovoru za mjesto analitičara)
Procjeni na ljestvici od jedan do deset koliko si čudan? (Capital One, na razgovoru za mjesto analitičara)
Kako ćeš izvagati slona bez upotrebe stroja za vaganje? (IBM, na razgovoru za mjesto programera)

Kreativno razmišljanje i analiza...odmak od zadanih okvira matematičke logike

Čitajući tzv. znanstvenu literaturu koja se bavi modeliranjem pokreta cijena dionica začudio sam se kako svi uvijek upotrebljavaju iste izlizane metode ili pak nadograđuju radove na "krivim" temeljima.
Nevjerojatna je količina gluposti u čitavoj jednoj grani ekonometrije koja u svako i baš svako modeliranje kretanja cijena u marketu uključuje tzv. stohastički dio koji se temelji, zamislite na Brownovom gibanju.
Od silnih modela tima ARMA,ARCH,GARCH i sličnih gluposti već me zaboljela glava.
Naime tvrdim da pokreti cijena u marketu nisu ni najmanje slučajni niti i u malome postotku uključuju slučajnosti i stohastičke procese...
Cijela ta kvaziznanstvena grana je najobičniji bullshit koja se umjesto konkretnih algoritama temelji na varijabli određenim maximum-likelihood metodama ili detekciji varijabli s najvećom podudarnošću, kaj nema veze sa matematičkim modeliranjem , već najobičnijem "brute force" pogađanjem . i to bi trebala biti znanost ? Tako da te metode djelomično i imaju učinka ,ali temeljenih isključivo na detekciji varijabli sa s najvećom podudarnošću metodom pokušaja i promašaja kaj nema veze sa pravim matematičkim modelom

Svi smo čuli za momentum kretanja cijena dionica.
Pokreti cijena u marketu ovise i o momentumu ili preciznije promjenama momentuma (impulsima).
Momentum u prirodi (p) je (masa x brzina).
p = m x v
Momentum je sila, sila F= m x a; (akceleracija= dv/ dt ,promjena brzine u vremenu)
F= m x dv/dt
F=d(m x v)/ dt ; promjena momentuma u vremenu
F= dp/dt ;promjena momentuma u vremenu
F x dt ;zovemo impuls, proizlazi
dp/dt x dt = dp ;impuls ; p je impuls...

Kako primijeniti gornje prirodne zakonitosti na kretanje cijena dionica ?

m = "masa" novaca
m ("masa novaca") = cijena dionice x volumen trgovanja
F = promjena brzine promjene "mase" novaca / promjena vremena
v = brzina
t = vrijeme

volumen je proporcionalan brzini, kako raste brzina, mora rasti i volumen
međutim ta proporcionalnost se kreće samo u jednome smjeru i u tome je kvaka. sve ovisi sa koje strane nastupamo u marketu ili ga promatramo jer brzina uopće ne mora biti proporcionalna volumenu kao kod npr. velikih block trejdova
u ovim hft vremenima ipak vrijedi tvrdnja da je volumen proporcionalan brzini radi dominacije hft-a, pa ćemo ga tako i promatrati
novac u protuvrijednosti jedne dionice nije proporcionalan brzini ni volumenu,pa proizlazi da je ukupno povećanje volumena relativno proporcionalno smanjenju,a ne povećanju kako lažu na cnbcu, realne novčane likvidnosti u marketu
ako su nam poznate varijable prosječne brzine i prosječnoga ukupnoga volumena, možemo bez problema izračunati koliko su cijene u marketu "napuhane" i ne odgovaraju stvarnoj novčanoj vrijednosti u odnosu na market sa drugačijim prosječnim vrijednostima brzine trgovanja i ukupnim volumenom
stoga tvrdim da današnji market realno u novčanoj protuvrijednosti ne vrijedi ni pola vrijednosti marketa od prije 5 godina, iako su cijene fiktivno približno iste, a to mogu i dokazati
no da ne kompliciram, pokušajte to saznati sami jer je bitno odrediti realnu vrijednost neke dionice ili(i) indexa ako namjeravamo njima trgovati

F = ((cijena1 x volumen1 x v1)-(cijena0 x volumen0 x v0)) / (t1-t0)
impuls =(((cijena1 x volumen1 x v1)-(cijena0 x volumen0 x v0)) / (t1-t0)) x (t1-t0)
impuls = (cijena1 x volumen1 x v1)-(cijena0 x volumen0 x v0)

u konačnom obliku impuls je vektor što ga daje određeni integral unutar nekoga intervala vremena t1-t2
impuls je vektorska veličina istog pravca i smjera kao i brzina

taj vektorski zakon pokazuje da nema konačne promjene cijene, odnosno brzine ni po iznosu ni po smjeru ako na cijenu ne djeluje sila u nekom konačnom intervalu vremena. Bez impulsa nema promjene brzine kretanja cijene

teoretska pretpostavka
recimo da neki japanski investitr pokuša dominirati u us marketu, čak i pod pretpostavkom da ima nekoliko puta više kapitala od vodećih na us marketu, neće moći dominirati jer vodeći na us marketu imaju monopol na veću brzinu kojom mogu nevjerojatno multiplicirati utjecaj svojega kapitala, proporcionalno bržemu pristupu

kada bih ulagao novac u neki fond jedino kaj bi me zanimalo je brzina pristupa u odnosu na konkurenciju
nikakav "management", povijesni podaci o prinosima i slične gluposti ne igraju nikakvu ulogu
štoviše, ulažući dugoročnije u "spori" fond možemo se unaprijed oprostiti od naših novaca:)
uspješnost fondova ovisi najviše o toj činjenici,a najmanje je ovisna o "managementu" ili quantovima
stoga je dokumentarni film o quantovima sa početka ovoga posta najobičnija propaganda i priča za naivne

najžalosnije je da u takvome marketu skoro ništa ne ovisi o borbi mozgova, već se radi o najobičnijoj sirovoj "brute force strategiji" zasnovanoj na brzini trgovanja koju može razviti sasvim prosječan fizičar ili matematičar
uspjeh se temelji na monopolu uskoga kruga ljudi, a ne sposobnosti

sama činjenica da nisu uspjeli smisliti ništa sofisticiranije govori u prilog činjenici da se ne radi o intelektualno superiornim ljudima, već običnoj hrpi intelektualnog jada i bijede koji uspješno uz pomoć propagandne mašinerije prodaju svoju "superiornost", a njihova intelektualna "nadmoć" za koju si utvaraju da je stvarna dijeleći si titule i sl. je samo rezultat moći, tj. monopola na informacije,pristupa tehnologijama i pozicijama u društvu
to su "alkemičari" iz uvodnoga filma.pristup najvećoj brzini najvećem glupanu daje mogućnost pobjede u marketu

Evo kaj nam ispirači mozga serviraju: obrađuju višednevne vremenske serije neovisno o činjenici da matematički nisu i ne mogu biti usporedive za razliku od unutardnevnih...

zakaj je daytrading opterećen tolikim ograničenjima vs višednevnog trgovanja ?
vrlo dobro oni znaju zašto. ovo nije slučajnost.

možda vam je sada jasnije kako je "isparila"i brzo natrag vraćena "vrijednost" u marketu za "flash crash-a" ? naime HFT ovci su brži od potražnje i vremena. kako su presretali ponude za prodaju(ask),što im je omogućeno(može se jednostavno zabraniti) tako su stalno snižavali bid-ove na kupnju sve niže i niže rušeći tako cijenu.kako je cijena padala frka(iako algoritamska)zbog snažnog momentuma na dolje aktivirala je programsku prodaju pošto-poto.cijena je padala a kupnje skoro pa da i nije bilo jer su ponude na kupnju(presrećući je) padale ispod ponuda za prodaju.
na slici vidite borbu dva algoritma i puno aktivnosti na "ispitivanju" ponude no skoro bez prometa(likvidnosti,"dollar value").

bez prometa(likvidnosti)vrijednosti u marketu nema.
i dok takve "falschspielers und hochstaplers" kao ih je slikovito Krleža opisao, masno plaćaju, matematičar kojem hrpa sličnih može držati svijeću je nagrađen sa mizerijom od miljun$, koje je isti naravno odbio...
taj čovjek razmišlja i vizualizira svijet u četiri dimenzije
http://www.znanost.com/clanak/grigori-perelman-sto-ce-mi-milijun-kad-upr...

sada, kada smo apsolvirali pojam "vrijednosti" u ovakvome marketu,pod pretpostavkom da je vrijednost novca konstantna,a nije, da vidimo kako se domoći realnog novčanog dijela te fiktivne vrijednosti
je li uopće išta moguće predvidjeti iz trgovanja drugih ili....

kako možemo detektirati radi li se o HFT ili realnom volumenu, kako možemo detektirati u čijem su (su)vlasništvu fondovi, banke,i ostali participanti u marketu ?

sve transakcije između takvih participanata nisu ništa drugo nego manipulacija cijenom

na slici ispod, vidite eliminiranje "ponude ljudskih trejdera" u svega dvije sekunde.

na gornjoj slici vidite borbu hft algoritama i ljudi, a ispod borbu dva hft algoritma

na donjoj slici je primjer kako superbrzi scalping fond uklanja likvidnost sa tržišta.zašto im smeta likvidnost biti će pobliže opisano "tromošću cijene" kasnije.nakon kupnje se cijene opet vraćaju na isti level,umjesto da ostanu na višoj razini do stvarne rasprodaje.

zato propadaju sporiji fondovi.jednostavno nema mjesta superbrzome pristupu za sve.
čak i ako propadnu pojedini fondovi to ne mora značiti ništa osim npr. smanjenja troškova bankrotom pojedinih fondova iz "portfelja"...izgubljeni novci toga fonda završe opet u drugome koji nam je u vlasništvu...baš kao i kada trgujete dionicama i imate u vlasništvu nekoliko njih različitih...ne vežete se emocionalno za njih, već je važan samo profit i bez problema ćete se riješiti svih dionica neke firme ako vam je to isplativo...tako će se i gazda riješiti fonda, pelješeći one koji su u njega uložili i prebaciti sve na konto drugoga fonda koji ima u vlasništvu..itd.itd.

idemo primijeniti saznanja o impulsu

dakle ako impuls ovisi o brzini,a volumen bi trebao biti proporcionalan brzini jer se sama brzina mjeri u broju transakcija(volumenu) u vremenu, možemo li brzinu svesti na volumen?
ne
kako razlučiti udio "realnoga" od "fiktivnoga" volumena u ukupnom ili djelomičnom vremenskom intervalu ?

varijabla promjene cijene također utječe na impuls, ali u znatno manjoj mjeri u odnosu prema brzini odnosno volumenu, ako se radi o fiktivnom volumenu

uspoređujući tzv. level 1(time sales) podatke o promjenama cijena u odnosu na pripadajući volumen moguće je razlučiti fiktivni od realnoga volumena jer je točno vrijeme varijabla koja nam nedostaje

svi ti hft i ini hoaxi sadrže jednu veliku "rupu".
naime ako nije došlo do promjene cijene u bilo kojem vremenskom razmaku(c1-c0=0...i=0) kao u primjeru gore na slici kada se cijena vraća na istu početnu poziciju u milisekundama, umjesto da poraste kao posljedica kupnje sve do stvarne prodaje , sav taj volumen i sva ta brzina, neovisno o veličinama,jednostavno NEMAJU UTJECAJA na pokret cijene, impuls = 0
(uzimam da je ta tvrdnja za sada točna kako ne bih zakomplicirao)

kao ćete vidjeti kasnije postoji još važniji utjecaj čak i na cijenu u mirovanju(impuls=0), neovisno o impulsu nužnom za razumijevanje HFT principa
visoki impuls u kombinaciji sa niskom tromosti je "as u rukava" za trejdere opcijama...

drugim riječima kada se cijena izjednači sa nekom cijenom iz prošlosti jednostavno sav prethodni data feed(osim između uvjetno možemo izbrisati kao da ga nikada nije ni bilo i krenuti od nule:)
ciklus je završio i kreće se u novi sa novim ulozima...

vrijeme je za uvođenje nove varijable

POKUŠATI ĆU NE KORISTITI SE MATEMATIČKIM IZRAZIMA VEĆ POKUŠATI SVE JEDNOSTAVNO "ZDRAVO SELJAČKI" OPISATI DO RAZINE GDJE PREVIŠE RIJEČI U ODNOSU NA IZRAZ POSTAJU KONTRAPRODUKTIVNE I ZBUNJUJUĆE...Uvijek se sjetim profesora matematike sa faksa koji je pokušavao isto.Pogledavši nas kako kao telci buljimo u njega na predavanju, bez okolišanja je ispalio: "Znam da ništa ne razumijete,ali ja moram odraditi svoj posao"

I to je bila najpoticajnija rečenica u cijelome školovanju za mene...e nećeš razbojniče:), pomislih...poslije je život odredio kako je odredio...

Tako se sve može jednoznačno objasniti,ali iz razloga nerazumijevanja, komocije ili intelektualnog preseravanja ili pak da javnost ne skuži hoax, ali najviše zbog praktičnosti(sve ovo niže opisano dalo bi se svesti u par redova jednadžbi,a time i pojednostaviti te ubrzati zaključivanje)...sve se zapakirava u nerazumljivu matematičku notaciju kao u dokumentarcu gore...

TROMOST CIJENE

tromost cijene bi mogli opisati kao njezinu masu za razliku od impulsa koji je sila koja djeluje na masu
cijenu u dnevnome intervalu od open do close možemo promatrati i kao grudu snijega koja se povećava proporcionalno sa putem kojim prolazi kako se povećava ukupni volumen(snijega), dok je impuls sila na tu cjenu(grudu) sve veće "volumenske" mase, pa bi impuls sada mogli definirati kao silu koja je umnožak tromosti cijene i brzine promjene cijene

6.1.2012., AAPL se trejdao volumenom 11367600 dionica kroz 6,5 sati odnosno 23400 sekundi. To znači da je ukupni dnevni promet samo tom dionicom iznosio oko 4 801 674 240 dolara. Koliko je od tih novaca ušlo i izašlo iz marketa ? Porast cijene sugerira ulaz, no to u uvjetima lažiranja kupoprodaje i HFTa ne mora značiti ništa.

lako je izračunati da je brzina jednaka 486 protrgovanih dionica u sekundi
međutim ono kaj ne znamo je frekvencija, tj. koliko je pojedinačnih trejdova bilo u toj jednoj sekundi ? 486 trejdova po jedna dionica ili 162 trejda po tri dionice... koliko pojedinačnih trejdova u sekundi ?
to je frekvencija i znatno se razlikuje od brzine,a da bi saznali taj podatak potrebni su nam price sales podaci za svaki pojedinačni trejd
ipak brzina ograničava zajedno sa vremenom maksimalne vrijednosti frekvencije

TREJDERSKI SET UP

iz gornjih podataka možemu u vremenu izračunavati idealni trejderski set up. neki koriste dnevni OHLC, drugi 5 minutni, 2 minutni ili minutni...točni time frame za preciznu analizu dionice(ne možemo sa čekićem popravljati satove, ili možemo..he he)za AAPL dionicu na zatvaranju jučer nije bila sekunda prema kojoj je izračunato, već 1/4,86-ina sekunde ako je najmanji jedinični trejd u intervalu 100 dionica ili 1/486, ako je najmanji jedinični trejd samo jedna dionica

kako vidite,postoji ogromna veličina varijabli koje se moraju izvlačiti iz osnovnih podataka da bi se dobio sto posto točni model, a sve to zahtijeva komplicirane kobasice od matematičkih modela jer svaka, pa i najmanja varijabla utječe na pouzdanost modela.
zato je potrebna vrlo skupa infrastruktura od superkompjutera do skupog i preciznog data feeda, pogotovo ako želimo sve automatizirati
automatizacija je neizbježna i iz razloga dobijanja rezultata modela na vrijeme

kada računamo frekvenciju uzimaju se u obzir samo trgovanja kod kojih je došlo do promjene cijene jer ako je (c1-c0=0) IMPULS = NULA , frekvencja, niti brzina odnosno volumen nemaju utjecaja na pokret cijene, ali imaju na nešto drugo što ću nazvati "TROMOST" cijene, odnosno otpor cijene prema budućim pomacima za koje će se morati uložiti proporcionalno veća energija(čitaj novac ili kupoprodaja većega broja dionica) volumenu protrgovanom kod te iste pripadajuće cijene dakle kada se cijenom uzastopce trguje na istoj razini,cijena se ne mijenja, ali se mijenja otpor budućim pomacima cijene za koje će trebati uložiti toliko više novaca(broja protrgovanih dionca,volumena) za koliko se povećao akumulirani volumen prije promjene cijene.

tromost cijene zvuči pomalo zbunjujuće pošto cijena nije materija sa masom pa evo slikovitoga primjera sa burze:

za primjer ću uzeti podatke sa ZSE gdje su javno poznati podaci o ukupnom broju transakcija za razliku od relativno netransparentnih marketa gdje takve podatke skrivaju od javnosti kao zmija noge...

TROMOST cijene dolazi do izražaja samo na neprekinutome nizu trgovanja, dakle na dnevnoj razini za trgovanja u marketu kada se otvaranjem marketa kreće od nule
utjecaj volumena protrgovanih prethodnih dna nema nikakvoga utjecaja jer se cijena formira samu o odnosu na ponudu i potražnju toga dana što je potpuna MATEMATIČKA I LOGIČKA LAŽ

dionice ne postoje "od jučer" niti se njima ne trguje "od jučer". Zašto su onda donijeta takva pravila kada bi se jednostavno cijena mogla računati u kontinuitetu ? još malo analize pa ćemo vidjeti pozadinu...

na ZSE možete vidjeti da je "close" dnevna cijena kvocijent ukupno uloženoga novca u kunama i volumena toga dana, što je sasvim TOČNO ZA TAJ DAN, MEĐUTIM NAMJERNO JE POTPUNO KRIVO POSTAVLJENO ZA REALNU CIJENU DIONICE KOJA POSTOJI I KOJOM SE TRGUJE GODINAMA,A NE OD POČETKA DANAŠNJEGA DANA!

TAKVA CIJENA NIJE REALNA I NAMJERNO JE PODLOŽNA MANIPULACIJAMA JER SE DIONICI DRASTIČNO SMANJUJE TROMOST SA VIŠEGODIŠNJE,VIŠEMJESEČNE,VIŠEDNEVNE... NA SAMO DNEVNU RAZINU.

VELIKA TROMOST POTPUNO ONEMOGUĆUJE MANIPULACIJE CIJENOM ! NITKO ,AMA BAŠ NITKO NE BI IMAO TOLIKO NOVACA DA MANIPULIRA CIJENU UZ REALNU TROMOST SVAKE DIONICE KOJOM SE TRGUJE U NEKOM DULJEM PERIODU.TAKOĐER NI PRIJEVARA TJ.KREIRANJE LAŽNE PONUDE I POTRAŽNJE NE BI MOGLA IMATI EFEKTA.

u toku trgovanja ta cijena se naziva prosječna cijena i ukoliko ima većega odstupanja u odnosu prosječne cijene od zadnje protrgovane, već na temelju toga možete napraviti odličan scalping sistem
međutim u praksi brzina trgovanja,skupe provizije i nemogućnost programskog trejdinga sasvim onemogućavaju taj pristup

uzmimo za primer da je odnos volumena i prometa(ukupnog kapitala)
u toku dnevnog trgovanja 100 000 kuna uz volumen 2500 dionica...cijena će biti 100k/volumen=40 kuna po dionici

provjerite sami na zse trgovinskim podacima da cijena nikada puno ne odstupa od prosječne cijene(promet u kunama / volumen) i da je zaključna cijena jednaka istoj,što je i matematički jedino točno

kada bi htjeli podići cijenu u tome trenutku za jednu kunu morali bi podići promet u odnosu na sav dotadašnji DNEVNI volumen po višoj cijeni od trenutne

npr. kupili po tržišnome principi ili lažirali ponudu potražnju(nebitno za primjer) bi 1000 dionica po cijeni 42 kune,
ukupni dnevni volumen bio bi 2500+1000 = 3500 dionica,

nakon kupnje 1000 dionica promet bi se povećao za (1000dionice x 42kune)+ 100 000(ukupni prethodni dnevni promet pri cijeni 40 kuna za dionicu)=142000

kako bi cijena nakon kupnje 1000 dionica po 42 kune reagirala na burzi ?

142000/3500= 40,57 kuna po dionici...podigli bi cijenu za 57 točno lipa po dionici

da je PRIJE KUPNJE 1000 dionica po 42 kune, ukupni dnevni volumen u istome slučaju bio samo 500 dionica uz cijenu od istih 40 kuna, ukupni dotadašnji promet bi iznosio 20000 kuna

...pa da ponovimo isti scenarij iz gornjega primjera na uvjete smanjenoga volumena i prometa...
kupimo 1000 dionica po 42 kune kako bi to utjecalo na cijenu?

dakle sve je isto kao u gornjemu primjeru osim manjega suma sumarum dnevnoga volumena...
42000 kn+20000 kn= 62000kn / (1000 + 500) = 41,33 kune !

vidimo da bi za istu kupnju podigli cijenu za više nego dvostruko više 1,33 vs 0,57 kn po dionici
samo zahvaljujući manjemu suma sumarum dnevnom volumenu koji je proporcionalan TROMOSTI cijene, ali samo za taj dan

ukoliko pomoću "nad-a" određujemo takav suma sumarum višednevni volumen, tj. ekvilibrij cijene na temelju takvih izmanipuliranih dnevnih podataka, nećemo moći jer je cijena izmanipulirana na dnevnoj razini,a posljedično i druga potrebna varijabla...ukupni promet
"nad" nije bio efektan za višednevno trejdanje jer nije uzimao u obzir dulji vremenski interval od 6,5 sati
tromost je glavna varijabla koja je kod "nad"a na višednevnim razinama potpuno izobličila big picture

to je TROMOST(otpor cijene na pomak) proporcionalna dnevnome volumenu i cijeni, ali NA ŽALOST ne i volumenima sa pripadajućim cijenama iz prethodnih dana

zato je market na otvaranju puno volatilniji pošto je akumulirani volumen relativno mali i kreće od nule, tromost je niska i cijena se lako pomiče unatoč manjem IMPULSU pa se unatoč niskoj tromosti otvaranjem marketa postižu najveći dnevni volumeni,pošto se manipulatori cijenama bore za početne pozicije dok je pomak cijene relativno jeftin
inače bi povećani relativni volumen izgledao kao paradoks s obzirom na smanjenu tromost,ali nije. ta činjenica uvelike dodatno zbunjuje prosječne promatrače zbivanja u marketu te im je tim teže spoznati važnost tromosti cijene.

ta činjenica također otvara vrata širom manipulaciji, umjesto da se cijena formira u kontinuitetu...određuje se u odnosu na ukupni protrgovani volumen i od prethodnih dana (ukupni promet / ukupni volumen), kada bi cijena odražavala realniju tržišnu vrijednost ,a manipulacija lažiranjem tržišta postala nemoguća zbog ogromne tromosti cijena i nemogućnosti ili neisplativosti lažiranja sa ogromnim svotama novaca

da ne pišem sada koliko bi se volatilnost(koju percipiraju kao rizik) posljedično smanjila

evo kako to izgleda ako ne bi uzeli u obzir poništavanja tromosti cijene na početku svakoga trejding dana

druga slika se također odnosi na SPY ali u znatno kraćemu vremenskom intervalu

tako možemo zaključiti:
1. realna cijena je relativan pojam jer ovisi o vremenskom intervalu u kojem je formirana.
2. čim je dulji vremenski interval formiranja cijene, tromost cijene se povećava proporcionalno povećanju ukupnog volumena.
3. cijena se u marketu određuje na nerealnim temeljima za svaki vremenski interval dulji od 6,5 sati koliko traje jedan trgovinski dan jer se tromost cijene početkom svakoga novoga dana svodi na nulu.
4. ukoliko se pravilima burze tromost na početku svakoga dana ne bi poništavala, manipulacija cijenom,bilo velikim kapitalom,bilo visokom frekvencijom trgovanja bi se smanjivala proporcionalno povećanju ukupnoga protrgovanoga volumena.
5. iz točke 4 proizlazi da HFT ograničava sam sebe, jer smanjuje mogućnost manipulacije cijenom,proporcionalno povećanoj frekvenciji u vremenu, što povećava ukupni volumen i tromost,otežavajući daljnje pokrete cijene do nezamislivo velike frekvencije neizvedive u praksi.
6.Nemogućnost povećanja frekvencije do beskonačnosti kao pokretača sve tromije cijene mora se nadomjestiti povećanjem uloženoga kapitala po pojedinačnoj trgovini.
7.Ukoliko se radi o manipulaciji pokreta cijene,povećanje ulaganja realnog kapitala na istim razinama nije razumno, pa manipulaciju cijena za razliku od stvarnog trgovanja možemo očitati po smjeru i količini,smanjenjem relativnog pomaka prema kraju trgovinskog dana ili povećanjem parcijalnih volumena za isti relativni pomak cijene.
8. Cijena je sve bliža realnom ekvilibriju cijene ako se vulumen ukupno zbraja na sve duljim vremnskim intervalima, ali se istovremno utjecaj tromosti cijene na buduće pomake smanjuje s protokom vremena.
9.Isto povećanje ukupnoga volumena neposredno prije pomaka cijene ima veći utjecaj na tromost od volumena protrgovanoga u prošlosti proporcionalno ualjenosti od sadašnjega trenutka.

REALNA CIJENA

matematički i logički,realna cijena može biti samo omjer količine ukupno uloženoga novca i količine protrgovanih dionica pri čemu kao rezultat dobijemo prosječnu količinu novaca po jednoj dionici ili cijenu jedne dionice

iz toga proizlazi da je realna cijena kao bezvremenska konstanta fikcija jer direktno ovisi o vremenskom intervalu na temelju kojih trgovinskih podataka se određuje
ako želimo odrediti realnu cijenu,moramo odrediti vremenski interval(ciklus)na koji se odnosi

međutim,ima li smisla ići 10 godina u natrag ako se u međuvremnu promijenilo gro vanjskih uvjeta ?
takva cijena bi također bila nerealna poput one određene na jednodnevnoj bazi, ne radi manipulacije,već uzimanja u obzir uvjeta koji utječu na cijenu koji su odavno nepostojeći
kako znati koji vremenski interval pokazuje matematički i logički točnu cijenu temeljenu na ponudi i potražnji?

ovo vam je dokaz da se namjerno kroje pravila koja omogućuju muljanje cijenama pošto se cijene određuju na dnevnoj umjesto na suma sumarum razini ŠTO NEMA VEZE SA MATEMATIČKI TOČNIM ODREĐIVANJEM CIJENA PO TRŽIŠNOM PRINCIPU za dionice kojima se trguje DANIMA, TJEDNIMA mjesecima,godinama i desetljećima...

definicija koeficijenta tromosti:
c0,p0,v0=početna cijena,promet,volumen
c1,p1,v1=sljedeća cijena,promet,volumen

tromost je odnos akumuliranih vrijednosti prometa,volumena i impulsa,a koja se isključivo povećava za koeficijent tromosti pri svakoj promjeni volumena, neovisno o tome je li došlo do promjene cijene ili nije
promjena cijene je isključivo promjena prometa u odnosu na promjenu volumena
ako promet u odnosu na volumen raste ili pada, rasti će ili padati cijena u istome omjeru
kako raste tromost, impuls pri promjenam cijene se mora povećavati proporcionalno koeficijentu tromosti za konst. pomak cijene.

koeficijent tromosti opisuje za koliko puta se mora povećati TROMOST (ukupni novčani ulog(promet) i volumen u odnosu prema trenutnoj TROMOSTI (prometu i volumenu) za određeni pomak cijene.

iz eksponencijalnoga povećanja volumena i prometa (TROMOSTI) proizlazi da je nemoguće manipulirati cijenom, bilo povećanjem frekvencije, bilo lažiranjem tržišnog određivanja cijena, bilo big money-em.
kako je cijena omjer prometa i volumena pri padu cijene ukupni volumen raste više u odnosu na ukupni promet....

na kraju ni dnevno poništavanje tromosti bio dovoljno pa je uveden još i HFT
toliko o tržišnim "regulatorima" :)
mislite da se gornje ne odnosi na predmet vašega zanimanja jer ne trgujete dionicama...???
...ali sigurno se vozite u autu, jedete kruh,sladoled,grijete se, pijete kavu...
sve te cijene od kave,sladoleda:) do nafte se određuju po ovim principima

na primjer:
za podizanje cijene za +1 uz početni suma sumarum volumen 100 trebati će nam 11 puta manje novca(promet) u odnosu na potrebni eksponencijalno povećavajući volumen koji generira impuls,nego za povećanje cijene za istih +1 pri početnom volumenu 80 000.

i tako malo po malo smo preko momentuma riješili impuls i tromost dionica, futuresa...
dvije možda najdosadnije varijable. naime izgleda kao da od dobijenih zaključaka nema nikakve praktične vrijednosti za primjenu pri trgovanju osim praktično beskorisnih spoznaja,no to je samo privid.
bitno je da razumijemo ta dva pojma u detalje jer se mogu praktično u trejdanju iskoristiti kao temelj za zaobilaženje prepreka.

koliko puno pisanja...za tako malo rečenoga

pišući o tromosti zaključio sam da osim kaj prekratki jednodnevni interval nije matematički točan, na isti način nije ni predugi.

RAVNO U GLAVU

Kako bih razbio monotoniju jer u suprotnome rijetko tko će imati volje sa pažnjom pročitati objaviti ću ovdje neke bitne i većini skrivene cake na koje sigurno niste nikada ni pomislili.Svako dulje teoretiziranje ne bi imalo smisla,pa ću privesti post kraju,a o finesama se može pisati i naknadno.
Htio sam ih ostaviti za sami kraj kao nagradu najupornijima, ali ako ste došli do ovoga dijela, već ste zaslužili da vam otkrijem jednu malu tajnu

Obratite pažnju na ovaj dio teksta koji sam objavio gore:

"realna cijena može biti samo omjer količine ukupno uloženoga novca i količine protrgovanih dionica pri čemu kao rezultat dobijemo prosječnu količinu novaca po jednoj dionici ili cijenu jedne dionice.
iz toga proizlazi da je realna cijena kao bezvremenska konstanta fikcija jer direktno ovisi o vremenskom intervalu na temelju kojih trgovinskih podataka se određuje.ako želimo odrediti realnu cijenu,moramo odrediti vremenski interval(ciklus)na koji se odnosi.međutim,ima li smisla ići 10 godina u natrag ako se u međuvremnu promijenilo gro vanjskih uvjeta ?"

Koliko puta ste gledali u trgovinske podatke tipa open,close,high,low,volumen pokušavajući ponešto zaključiti?

Oni su potpuno nebitni kao brojevi i kao brojeve ih ne treba percipirati, niti izvoditi zaključke na temelju brojčanih vrijednosti neovisno o vremenskoj seriji
Grafikoni cijena nikada nisu dvodimenzionalni, čak ni trodimenzionalni, već četverodimenzionalni jer uključuju vrijeme kao sastavni faktor cjeline

Kako se cijena određuje i vrijedi samo za određeni vremenski period, za određivanje buduće cijene, tj. odstupanja službene cijene od ekvilibrija koristiti može samo analiza ODNOSA svih veličina u istom vremenskom periodu

Kako se brojčane varijable cijena i volumena odnose na vremenski interval ili ciklus, nužno je znati distribuciju veličina u tome ciklusu i njihov međuodnos u tome intervalu cijene kao i volumen često mijenjaju smjer i veličinu u različitim vremenskim podintervalima, rastu i padaju.

U takvome slučaju analizirati se mora korak po korak i to tako da vremenski ciklus razdijelimo na toliko male vremenske intervale da možemo reći kako je impuls koji djeluje na cijenu konstanta.

Da bi to mogli učiniti nužno je odrediti minimume i maksimume svih vrijednosti i varijabli u vremenskoj seriji koju analiziramo,tj.sve brojčane vrijednosti pretvoriti u jednake sitne dijelove.

Koliko sitne dijelove ovisi o ukupnome volumenu, tako da podijelimo vrijeme trajanja ciklusa sa ukupnim volumenom svodeći na jednu jedinu protrgovanu dionicu kao zajedničku mjernu veličinu za sve varijable.Kako jenavedeno u primjeru za AAPL na jednu četristoosamdesetšestinu sekunde
Pri tome moramo imati na umu tromost ili činjenicu da se početkom svakoga trgovinskoga dana "kreće" sa novom mjernom jedinicom,ukoliko analiziramo višednevne vremnske serije.

Zatim odredimo minimume i maksimume svih veličina u intervalu i podijelimo razliku na tisuće malih dijelova. Najmanja jedinica na vremenskoj skali neće biti sekunda, ni mikrosekunda, već će ovisiti isključivo o ukupnom volumenu u vremnskom intervalu za koji analiziramo cijenu.Isto tako to neće biti dolar niti cent kao mjera za cijenu...

Tako ćemo sve brojčane pokazatelje svesti na vrijednosti veličina koje možemo ravnopravno uspoređivati i iz tih relacija RAZLIČITIH UDJELA VELIČINA SA ISTIM NAZIVNIKOM U VREMENSKOM INTERVALU,izvoditi precizne zaključke koje sa izvornim brojčanim veličinama nikada ne bi uspjeli.

Koristeći tu prednost možete izbjeći ograničenja analize višednevnih vremenskih serija,neovisno o tome kaj se tromost početkom novoga trgovinskog dana svodi na nulu, tako što ćete za svaki trgovinski dan odrediti novu "mjernu jedinicu",a tako dobivene veličine za sve varijable ćete jednostavno "zalijepiti" na prethodni niz veličina.

Trgovinski dani se razlikuju i isti pomak cijene u dva različita trgovinska dana imaju sasvim različitu vrijednost i pozadinu. Ukupne vrijednosti tada nalazimo integracijom kada "pustimo delta t prema nuli".Pošto se radi o više dimenzija(impuls, smjer, tromost, brzina) moramo koristiti vektorski račun tj. moramo slijediti krivulju koja opisuje pokrete cijene. Svodeći različite trgovinske dane na mikrorazini pod "proporcionalnu" mjernu jedinicu odnosno zajednički nazivnik, nitko vam neće moći "zamazati oči, a "big picture" neće biti neprecizniji od najkraćeg analiziranog intervala.

Tako će 1/486 ina sekunde iz primjera za AAPL gore u tekstu, potpuno odgovarati i moći će se uspoređivati sa podacima za istu dionicu nekog drugog dana u vremnskoj seriji gdje se trgovalo sa drugačijim volumenom...npr. 1/340 ina sekunde...integrirani podaci iz prvoga i drugoga dana se mogu integrirati na 413/82620 sekunde, ali neću računati sa 0,004987896393125151295085...(brojevi se ponavljaju tek nakon 432. decimale) i biti ću savršeno precizan. Razlomak pokazuje egzaktnu vrijednost,precizniju i od HFT marifetluka, sve dok se ne prevede u decimalnu vrijednost:)Probajte upisati razlomak u ćeliju excela, a na tome principu funkcinira i sav računalni software...kaj ćete dobiti? Decimalnu vrijednost sa ograničenim brojem decimala...Koji broj je precizniji= 1/3 ili 0,3333...? Greška je mala radi ograničenja broja decimala i može se zanemariti,ali što se događa ako tu grešku multipliciramo milijunima puta što je normalna pojava pri proračunima, pogotvo u HFT uvjetima ogromnog povećanja broja transakcija? kužite poantu zakaj ovim pristupom možete biti superiorni superkompjuterima?
Dok obični trejderi cijepaju po marketu sa sjekirama, HFTovci i superkompjuteri režu noževima, ja seciram sa skalpelom.
Računati sa razlomcima sve do zadnje vrijednosti znači i ne dozvoliti suma sumarum ogromne pogreške zbog prevelikog broja decimala, gdje je teorijom kaosa dokazano da nemjerljivo mala promjena na n-toj decimali nakon niza iteracija utječe na makroveličine, a koju pogrešku vrli ekonometričari pripisuju slučajnosti, random walku i stohastičnim procesima:)Uz sve to analiziraju vremenske serije ne uzimajući u obzir svođenje tromosti svakoga dana na nulu.Naravno da su odstupanja ogromna,ali greške nikako ne proizlaze iz kaotičnog gibanja tj. stohastičkih procesa pošto u kretanju cijena nema nikakvih slučajnosti.Cijena za neku vremesku seriju ovisi samo o omjeru ukupnog prometa(u novčanim jedinicama) i volumena(ukupnog broja protrgovanih dionica u vremenskoj seriji koju promatramo.Niti jedna niti druga veličina nemaju nikave veze sa random walk-om.

pogledajmo sada ovaj propagandni filmić:

svođenje tromosti početkom trgovinskoga dana na nulu ima smisla i radi povećanja volatilnosti tj. privlačenja trgovaca u market.No pretjerano kresanje tromosti kao rezultat daje povećani rizik i puno lakšu manipulaciju cijenama.
ako povećanu volatilnost ti isti lumeni tumače kao povećani rizik, novac će isto tako panično bježati iz marketa.
upravo pretjerano kresanje tromosti dalo je prostora za uvođenje hft-a u market.
zar ne bi bilo efikasnije umjesto smanjivati volatilnost HFT om, smanjiti je produženjem obračunske serije na 3,4 i više dana?
bilo bi efikasnije ali bi uvelike poskupilo manipulaciju jer bi za promjene cijena trebalo uložiti više pravoga nova i tako povećati stvarnu likvidnost što očito nekima nije u interesu, smanjilo rizik(samo za neke), pa samo iz toga razloga ne dolazi u obzir.

S duge strane prevelikim povećanjem tromosti,nitko ne bi imao interesa trgovati u vrlo slabo volatilnome marketu jer bi i mogućnost za zaradu bila nikakva pošto je "volatilnost" proporcionalna gubitku kako i dobitku,a bez rizika ne može biti ni profita.Međutim duljina intervala bi se mogla svesti na razumnu veličinu te na taj način smanjiti prednost onih koji manipuliraju cijenom, zarađujući na principu čiste prijevare.

Na takav način se mogu izbjeći tzv. stohastični procesi zasnovani na "slučajnom" pomaku kojima kvaziznanstvenici opisuju kretanje cijena u vremenskim serijama. Većina njih ionako nisu svjesni zablude u koju su dovedeni, dok manjina svjesno obmanjuje pripusujući namjerne manipulacije cijenom ...slučajnosti:)

KVAZIEKONOMSKA, KVAZIAKADEMSKA ZAJEDNICA ILI ŠIBICARI SA HRELIĆA hochschtaplers und falschspielers

reference na sadržaj iz odlomka niže:
ŠIBICARI http://www.matica.hr/Vijenac/Vij157.nsf/AllWebDocs/Sibicari
HOCHSCHTAPLERS UND FALSCHSPIELERS http://www.hnk.hr/hr/drama/gospoda_glembajevi
TEKST NA KOJI SE REFERIRAM U POSTU NIŽE U PDF-u http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=%20%20efikasno%20tr%C5%BEi%C5%A1te...

Tzv. akademska zajednica koja se bavi analizom vremenskih serija,manipulaciju cijenom analizi vremenskih serija pripisuje..pazite sada: kaotičnom gibanju tj. stohastičkim procesima !

"U prvim desetljećima dvadesetog stoljeća tek se nekoliko istraživača bavilo
ponašanjem cijena dionica (Cowles i Jones, 1937; Working, 1934). Interes
istraživača za spomenutu tematiku rastao je s primjenom računala u
analizama ponašanja dugih serija financijskih podataka, što je rezultiralo
brojnim novim spoznajama i teorijama. Jedna od spoznaja koja je uzdrmala
tadašnji ekonomski svijet jest ona o slučajnom kretanju cijena dionica
(Kendall, 1953). Spoznajom o približno nultoj serijskoj korelaciji između
cijena dionica u različitim razdobljima začeta je nova teorija, kasnije
u literaturi poznata kao teorija slučajnog hoda. Kao dodatni doprinos
spomenutog istraživača valja navesti uvođenje pojma nestacionarnosti.
Nova teorija koja naglašava slučajno kretanje cijena dionica izazvala je veliku
pažnju kako financijskih analitičara tako i akademskih krugova. Nakon što
je Roberts (1959) svojim dokazom o nerazlučivosti serija slučajnih brojeva i
zapisa cijena dionica na američkom tržištu direktno doveo u pitanje smisao
analize tržišta kapitala s ciljem predviđanja budućih kretanja, Osborne
(1959) dokazuje da logaritam cijena dionica slijedi Brownovo gibanje."

Jedino kaj su "zaboravili" uzeti u obzir volumen, kao nedjeljivu varijablu koja uz cijenu određuje ....cijenu... cijena x volumen(pod pretpostvkom da nije lažirana ponuda i potražnja) je promet u novčanim jedinicama...
Tako su namjernu i smišljenu manipulaciju cijenom zbog kojeg isključivog razloga je tromost svedena na nulu u prekratkom jednodnevnom intervalu, pripisali kaotičnom gibanju.

Pročitajte sada kako "taj dio akademske zajednice" znanstveno argumentira svoje tvrdnje... Iako je matematički istraživanjem dokazano suprotno , ono što su nabiflali napamet i uzeli kao dogmu jednostavno ne žele priznati jer nemaju argumenata za znansveno pobijanje suprotne tvrdnje.
Ipak pravi motiv plasiranja te "znanstvene" široko prihvaćene zablude kao dominantne i u školskom sistemu je prijevara u marketu

Umjesto da pokušaju argumentima obraniti neobranjivo, pozivaju se na praktičnu primjenu i profitabilnost koju mogu sabotirati promjenama pravila trgovanja što stalno čine...poskupljenjem provizije trgovanja, mijenjanjem pravila, uvođenjima hft-a ispod stola bez upozorenja svim participantima u marketu da su "podzemni stadioni" sa tisućama severa za HFT pušteni u pogon.To je čak i po "pravnim normama" tih istih po definiciji pljačka.

svoje krive teoretske pretpostavke i cijelu zabludu o stohastičkim procesima i hipotezi slučajnog hoda koju su razradili do najmanjeg detalja...u nedostatku znanstvenih dokaza sa pozicije sile i moći, što je nepojmljivi znansveni argument, a izvode ga POSKUPLJENJEM PROVIZIJE ,USKRAĆIVANJEM PRAVOVREMENIH INFORMACIJA , VISOKIM CIJENAMA KOJE TRAŽE ZA NOVE INFORMACIJE...DATA FEED,UVOĐENJIMA HFT-a ,BLACK POOLSA I KAJ JOŠ NEĆE IZMISLITI!
NARAVNO JER BI SE U SUPROTNOME SRUŠIO ČITAV PREVARANTSKI SISTEM KAO KULA OD KARATA, A NJIHOVE BESKORISNE, NESPOSOBNE GUZICE ZAVRŠILE NA ULICI.

Upravo takvi su sjebali kapitalizam koji je bio najbolji i najpravedniji sustav !

Sa svim tim diplomomama i doktoratima na temu garcha, archa i čitave grane ekonometrije koja veliki dio pokreta cijena pripisuje slučajnom Brownovom gibanju si guzicu mogu obrisati i baciti u smeće. No radije će prije će promijeniti pravila tržišta, uvesti HFT... sve sama brutalna sila, nema tu inteligencije,veleumova ni sposobnosti...infantilizam do mjere da jači u razredu čvokaju slabije

Ipak,ima među svakim kukoljem i koje zrno žita pa tako gđa Dadić nakon dokazivanja odmah bude demantirana BEZ I JEDNOG VALJANOG ARGUMENTA

"naime ISHITRENO JE DONOSITI ZAKLJUČKE o slaboj efikasnosti...ČAK I UKOLIKO promjene cijena...NISU NUŽNO U MOGUĆNOSTI ISKORISTITI..."

evo to su ti "argumenti" kvaziznanstvenika...tako se po njima GOEBELSOVSKIM METODAMA pobija znanstveno dokazana činenica...NE RAZLIKUJU SE PO NIČEMU OD ŠIBICARA NA HRELIĆU!

Metode profitiranja u praksi samo MALIH TREJDERA na temelju istih znanstveno dokazanih činjenica onemogućuju promjenama i korekcijama pravila.

"Valja naglasiti da je Dadić (2009) po prvi puta ispitivala slabu efikasnost
hrvatskog tržišta kapitala u sklopu istraživanja efikasnosti odabranih zemalja
Srednje i Istočne Europe. Iako rezultati istraživanja ukazuju na odbacivanje
hipoteze o slučajnom hodu prinosa na indekse iz uzorka, ishitreno je donositi
zaključke o slaboj efikasnosti tržišta kapitala tranzicijskih zemalja Srednje
i Istočne Europe. Naime, čak ukoliko promjene cijena dionica nisu slučajne,
sudionici tržišta u razvoju nisu nužno u mogućnosti profitabilno iskoristiti
uočene neefikasnosti jer se one kompenziraju povećanim transakcijskim
troškovima (brokerska provizija, cijena kapitala, pravila trgovanja),
nedostatnim nedostatnim pravovremenim informacijama, troškom pribavljanja novih
informacija i povećanom neizvjesnošću (Wai i Patrick, 1973)."

"Treba napomenuti da relevantna literatura obuhvaća mnoga istraživanja
koja su naišla na predvidljivost promjena cijena dionica na razvijenim
tržištima, ali se njima nije došlo do zaključka da je moguće oblikovati profitabilna pravila trgovanja (Fama i French, 1988; Poterba i Summers,
1988)."

*** naravno nije moguće oblikovati profitabilna pravila kada odmah potom u praksi mijenjaju pravila za sve ali ne i za ŠIBICARE, onemogućuju malim ljudima pristup podacima,osnovnim informacijama ( a vi vozite sa povezom na očima ako ste ludi)...

Svakako vam preporučujem pročitati prilog u pdf-u (link iznad).Konkuriraju za prestižnu titulu shit of the century

Na žalost za prave MORALNE, što je bitinija karakteristika od stručnosti u današnjem lažljivome svijetu,za ekonomiste znanstvenike i osobnosti velikog kalibra poput profesora Kulića nema prostora u takvome sjebanome sistemu...

Dakle da bi postali Quant i iskoristili profitabilne modele u praksi znanje i sposobnost izdaleka nije dovoljna. Trebati će vam najmanje za nabavku superkompjutera, pitaj Boga koliko to košta, 20K$ za mjesečne pretplate na data feedove i za mjesečnu plaću kvalitetnoga programera ?

Znam da je riskantno ulagati toliku lovu jer šibicari brane svoje kvaziznanstvene teze tako što U TAJNOSTI mijenjaju pravila trgovanja u marketu uz onemogućavaju pristupa osnovnim informacijama i tako vas preko noći mogu pokrasti.

Mene više sigurno neće:)!!! Tko zna koji i kada će im biti sljedeći potez?

Uh, kako je dobar ovaj Tikveški vranac. Pošteno tuče u tintaru pa moram završiti unos da mi se ne omakne kakva nova, "zabranjena" tema...
Kraj unosa od 6040 riječi.

Karta Googlea bez poništenja tromosti u vremenskoj seriji:

Živjeli!

***napomena, zadnji update i revizija posta 29.01.2012. u 9:58.
post se više neće mijenjati