felix's blog

Vektorska analiza cijena

Svakodnevno se susrećemo s veličinama za čije je određivanje potreban samo jedan broj. Na primjer cijena, površina, volumen...Njih zovemo skalarnim veličinama.

Međutim, postoje veličine poput promjena cijena u marketu koje ne možemo potpuno odrediti brojem, već je potrebno zadati i njihov smjer.
Vektor se može predočiti pomoću više različitih usmjerenih dužina,a zbrajamo ih po pravilu trokuta ili po pravilu paralelograma.

Na grafikonu kretanja cijena dionica, svaka promjena cijene je određena duljinom i smjerom.

Vrijeme je novac ?

Ljudi su fizički limitirani trodimenzionalnim svijetom u kojem žive. No ima li razloga da njihov um pri racionalnom promatranju i opisivanju trodimenzionalne stvarnosti bude ograničen na tri dimenzije? Tako je većina navikla poimati svijet u kojem žive i takvo ograničeno razmišljanje prenose na činjenice koje nisu trodimenzionalno limitirane.

I tako dok gledate u klasičnu Barchart kartu 2d tipa,kaj vidite ? Skoro pa niš.

vizualzacija qqq chart primjer 1

Tromost cijene i opcijski matematički model

Tromost cijene sam definirao kao otpor cijene prema budućem pomaku.
Dakle za isti pomak potrebno je uložiti veću energiju.
Kako je u marketu "energija" suvišak volumena nakon što se ponište kupoprodajni nalozi veličina o kojoj najviše ovisi pomak cijene,bilo u plus bilo u minus,mogu zaključiti da za ekvivalentni pomak cijene u plus ili minus moramo uložiti ekvivalentno veći suvišak volumena.

Međutim kod vrednovanja opcija je varijabla brzine i veličine pomaka cijene jednako važna kao i ukupni pomak cijene pa ću tromost analizirati iz te perspektive

Quants

Kaj je Quant ? Mark Joshi,fenomenalni Quant,definirao je Quant kao:
Quant dizajnira i implementira matematičke modele za određivanje cijena derivativa, rizika ili predviđanja pokreta cijena u marketu.
Sada kada znamo kaj je Quant i čime se bavi...i kaj sad ?
Za one koji će nastaviti čitati dodajem da su uspješni Quantovi ekstremno financijski nagrađeni.
Međutim nemojte se nadati da ćete moći uči u taj krug ma koliko god bili bolji matematičari ili fizičari...zašto je tome tako čitajte u ovome predugačkome postu

Ziheraški stil...Arbitraža ili bezrizična zarada

Statistika i matematika je zanimljivi hobi uz ostalo koji uz puno rada može postati više od toga te osigurati elementarnu egzistenciju, pogotovo u ovim današnjim uvjetima sveopće krize i besparice.

Ah, ta divna matematika

Matematika je predivna stvar. Matematički argumentirani dokaz je nepobitan. Nemoguće je smuljati nešto matematički dokazano, neargumentirano opovrgnuti ili širiti laži propagandom. Sve to pada u vodu pred matematičkim dokazima.
A posljednji dokaz je sljedeći i itekako može pomoći u trejdanju dok još "burze",nazovimo ih uvjetno tako, jer se o tržištu kapitala i ne radi, nisu zatvorene:

Znanstvenici su proučavali mrežu vlasništva u multinacionalnim kompanijama.
Prema vlasništvu pronašli jezgru od 147 kompanija.
One posjeduju 40 posto svih multinacionalnih kompanija.

Kraj HFT-a ili samo manevar ?

E jesu se rano sjetili.Pune četiri godine sve pelješe, kao ništa ne znaju, a tek sada "otkrivaju toplu vodu".
Valjda su opelješili kaj se dalo pa je ponestalo mesa u marketu.
I? Nikome ništa ! Tko je jamio, jamio je!
Ne vjerujem im koliko je crno pod noktom čak i ako "ukinu" HFT, baš kao što su šutjeli puna 3 mjeseca nakon puštanja u pogon podzemnih stadiona sa HFT serverima prije pune četiri godine.

http://www.reuters.com/article/2011/09/01/us-financial-regulation-algos-...
http://www.wealthbuildingcourse.com/secrets-dirty-tricks-high-frequency-...

Opcije i još ponešto iz drugoga kuta

Naišao odličan tekst kojeg sam ukrao sa bloga, pošto ga vlasnik nije zaštitio sa copyrightom, neke dijelove ću objaviti ovdje.
Inače je adresa bloga http://splicanistika.blog.hr/ pa koga zanima može pročitati cijeli post u originalu.

U prošlome postu sam spomenuo CREDIT DEFAULT SWAPS.O čemu se radi i u kakvoj su vezi s opcijama?
Još su 70-ih godina prošlog stoljeća matematičari Myron Scholes i njegov kolega Fisher Black osmislili tzv. izvornu teoriju vrednovanja opcija.

Ništa novo

Osim iskrenosti u intervjuu BBC-u Rastani je šokirao svojim predviđanjima budućnosti samo budale kojima nakon što im pokradu penzije, ušteđevinu, gaće..., treba čekić da im razbije glupu glavu.Možda bi tek onda shvatili ovaj prastari već otrcani scenarij.

"Kolaps eura sada je neizbježan. Štednja milijuna ljudi nestat će u idućih godinu dana", rekao je Rastani dodajući kako vlade zapravo ne mogu napraviti ništa da to i spriječe.
"Vi mislite da vlade i političari vladaju svijetom? Goldman Sachs vlada svijetom i briga ih”, rekao je na kraju.

Kako algoritmi oblikuju naš svijet

Kevin Slavin tvrdi da živimo u svijetu dizajniranom za -- te sve više kontroliranom od -- algoritama. U ovome govoru s TEDGlobal-a koji će vas prikovati, on pokazuje kako kompleksni računalni programi određuju: špijunske taktike, cijene dionica... Upozorava da pišemo kod koji ne možemo razumjeti, s posljedicama koje ne možemo kontrolirati.
Obratite posebnu pažnju na dio u kojemu se algoritmi povlače pred brzinom.
Brzina pristupa u marketu određuje gubitak ili dobitak,neovisno o tome kakvim se algoritmima koristili.Nekada su vladali marketoom oni koji su stvcarali lažnu likvidnost kupoprodajući sami sebi dionice po višim ili nižim cijenama,stvarajući tako lažnu ponudu i potražnju kao i volumen, temelj tržišnog određivanja cijena.Novac nije uložen u fiktivnu kupnju dionica već je završio u đžepovima istih manipulatora. Na žalost danas je brzina pristupa ključna za profitabilno trgovanje više nego količina novca.Količina novca postaje nebitna jer kupoprodajom samima sebi uz ekstremno visoku frekvenciju sa vrlo malom količinom novca, mogu generirati trilijune dolara prometa.Zamislite sada ovo... sa samo 1000 dolara za vrijeme koje je Vama potrebno za klik mišem, oni mogu generirati lažnu likvidnost od 100 000 000 dolara.Jednostavno više ne možete biti konkurentni u takvome marketu jer ste sporiji.

Syndicate content